Sugestije nam se doslovce daju cijelo vrijeme – od prijatelja i obitelji, kolega, poznanika, televizijskih reklama, reklama na jumbo plakatima i tako dalje. Iako sugestije ne moraju nužno biti isporučene tijekom hipnoze da bi bile učinkovite, kada klijent uđe u visoko fokusirano, sugestibilno stanje, ono omogućuje lakše prihvaćanje sugestija. Hipnoterapeuti bi stoga trebali paziti na svoje sugestije kako u hipnozi tako i izvan nje.

Kada koristimo sugestiju?

Postoji nekoliko faza u kojima se isporučuje sugestija klijentu: prvo, tijekom predgovora i testova sugestibilnosti, drugo, tijekom indukcije, treće kod produbljivanja kako bi se klijent potaknuo da se opusti i usredotoči na sebe, četvrto je unutar skripte za ciljani problem i peto kao posthipnotička sugestija, osmišljena da izazove promjenu u pojedincu nakon što je seansa završila – i ovaj dio daje terapijski učinak.

Na Hipnooo akademiji kroz rad s polaznicima, prenosimo i učimo razne elemente sugestija kroz svih ovih pet faza. Treba dodati, da bi bila najuspješnija sugestivna terapija najbolje se koristi kada pojedinac svim srcem želi očekivani ishod. Određeni problemi koje klijent predstavlja neće ustupiti mjesto sugestijskoj terapiji, a to uključuje opsesivno-kompulzivni poremećaj, teške traume i depresiju. Za ove vrste problema, sugestijska hipnoterapija ima ograničenja – u najgorem slučaju, neće djelovati; u najboljem slučaju može imati ograničen vijek trajanja. U tim je slučajevima potreban dodatan rad.

Regresija i vjerovanja

Prije nego što se klijentu da bilo kakva sugestija, bitno je da terapeut dođe do korijena problema. Povremeno ono što klijent iznese kao svoj problem, npr. želja za mršavljenjem zapravo nije uzrok njihove tjeskobe. U ovom primjeru, daljnje ispitivanje moglo bi identificirati da klijent ima problem sa slikom o sebi i da mu je potrebno samopouzdanje i samoprihvaćanje.

Osim toga, klijenti mogu izjaviti da žele biti samouvjereni, motivirani, uspješni itd. Hipnoterapeut mora otkriti kako se točno klijent želi promijeniti, jer povjerenje jednoj osobi vjerojatno neće značiti isto nekom drugom. Dopuštanje klijentu da konkretno navede što želi postići omogućuje terapeutu da prilagodi sugestije u skladu s tim i osigurava da su smisleni i relevantni za klijentovu situaciju.

Utvrđivanje sugestija dakle, ovise o suradnji – i klijent i terapeut moraju se složiti oko sugestija koje će dati kako bi se minimalizirao otpor klijenta, budući da će sve nepoželjne sugestije odbaciti podsvijest.

Hipnodijagnostiku, odnosno regresiju, redovito koristimo za utvrđivanje uzroka neželjenog stanja ili ponašanja i pronalazimo ključna vjerovanja za taj slučaj.

Izravne i neizravne sugestije i tipovi osobnosti

Postoje dva različita načina na koje se mogu dati sugestije. Prvi je izravni, poznat i kao autoritativni ili očinski, a ovu je metodu usvojio Dave Elman. To zapravo uključuje davanje naredbe klijentu, poput “vaši očni kapci postaju sve teži i teži”.

Na drugom kraju spektra su neizravne sugestije, ili permisivne/majčinske, koje favorizira Milton Erickson, koje klijentu daju iluziju izbora odlučujući hoće li izvršiti radnju koju traži terapeut; na primjer “…i mogli biste otkriti da vam oči postaju teže”, stoga je manje vjerojatno da će ova vrsta sugestije naići na otpor i najbolje se koristi za analitičare.

Formuliranje sugestija

Prilikom formuliranja sugestija za opuštanje ili vizualizaciju, može se usvojiti “umjetnost neodređenosti”, također poznata kao Miltonov model. Ova tehnika namjerno izbjegava biti specifična, kako bi klijent mogao “popuniti praznine” i stvoriti vlastito značenje. Na primjer, terapeut bi mogao reći “Zamislite sebe kako hodate prema vratima”. Ne spominje se kakva su vrata, koje su boje, imaju li kvaku itd., pa to omogućuje klijentu da sam oblikuje doživljaj. Ako bi terapeut predložio klijentu da okrene kvaku, moguće je da na vratima nema kvake i ona se samo gurnu, ili su možda već otvorena!

Univerzalno iskustvo koje podučavamo na Naprednoj hipnozi pomoći će našim hipnoterapeutima da lako usvoje ove vještine.

Također, imperativ je da se prilikom strukturiranja hipnotičkih i posthipnotičkih sugestija izbjegne svaka dvosmislenost. Mnoge riječi imaju niz različitih značenja i terapeut nikada ne može biti siguran kako će određenu riječ razumjeti podsvijest, jer to ovisi o klijentovom vlastitom pogledu i iskustvima svijeta.

Sugestije bi što češće trebale biti formulirane na pozitivan način – na primjer, “Osjećat ćete se ugodno”, umjesto “Nećete se osjećati nesigurno”. Zbog Zakona obrnutog učinka, podsvijest često ne prepoznaje negativnosti i stoga će doslovno čuti “osjećam se nesigurno”. Međutim, vrijedi napomenuti da to ne zvuči istinito kada se okrene na drugu stranu. Na primjer, “Nećete se osjećati samouvjereno” neće iznenađujuće pomoći klijentu!

Ugrađene naredbe

Vješto složena sugestija također koristi ugrađene naredbe unutar svoje strukture. Primjer bi bio “Od danas nadalje, ostat ćete samouvjereni, sretni opušteni pojedinac i otkrit ćete da svoju težinu možete kontrolirati lako i jednostavno.”

Zakon složene sugestije kaže da nakon što podsvijest klijenta prihvati sugestiju, postaje lakše prihvatiti dodatne sugestije. Stoga, u gornjem primjeru, terapeut bi mogao nastaviti: “…i vi ste oduševljeni kada otkrijete da svaki put kada započnete jedan od svojih dnevnih obroka, otkrivate da možete pojesti samo jednu polovicu. Bit ćete zadivljen kako lako i jednostavno to možete učiniti.”

Sidrenje

Kako bi sugestija bila još snažnija, može se kombinirati sa sidrom, koje može biti vizualno, auditivno ili kinestetičko (također olfaktorno ili okusno, iako općenito ne tako snažno), ovisno o preferiranom tipu percepcije kod klijenta. Kad god klijent treba pristupiti određenom stanju uma, on ili ona može pokrenuti sidro i sugestija se realizira.

Na primjer, nakon što je sidro postavljeno tijekom seanse, terapeut može dati posthipnotičku sugestiju: “Od ovog dana pa nadalje, kad god se želite osjećati motivirano, jednostavno gurnite palac u dlan i osjetit ćete val uzbuđenja i entuzijazma”.

Na Hipnooo akademiji rado se bavimo jezikom, riječima i slaganjem kvalitetne igre sugeriranja u svakom obliku!

Isporučivanje sugestija

Kada se posthipnotičke sugestije daju klijentu, postoji daleko veća šansa da će one biti prihvaćene ako su izgovorene sa značenjem i emocijama, umjesto monotonim tonom, kao što se često koristi u indukcijama i produbljivanjima. Ovdje nije cilj opustiti klijenta, već da klijent podijeli snažne emocije povezane sa sugestijom kako bi ih apsorbirala podsvijest.

Nadalje, znamo da ponavljanje (kompaundiranje) pomaže u zaobilaženju kritičkog faktora i dok je ova metoda sama po sebi spora i nije uvijek uspješna, u kombinaciji s hipnozom, može sugestiju učiniti daleko snažnijom. Stoga postoji “pravilo trojke” unutar hipnoze, gdje sve sugestije treba ponoviti najmanje 3 puta za maksimalan učinak.

Odgovornost

Najbolja je praksa uvijek poništiti sugestije koje ne bi imale nikakvu korist nakon što klijent izađe iz hipnotičkog stanja. Ako je hipnoterapeut upotrijebio metodu teških očnih kapaka, pri odbrojavanju bi mogli reći: “Dok brojim od 1 do 5, vaše će oči biti sasvim lake, u redu i osjećat ćete se sasvim budni, osvježeni i svjesni”. Slično, također se preporučuje poništiti sugestije o amneziji ili katalepsiji.

Hipnoterapeuti također trebaju biti vrlo oprezni s vrstom sugestija koje se nude tijekom hipnoze, a to je posebno važno kada pomažu klijentu s problemom koji bi mogao oštetiti njihovo emocionalno ili fizičko zdravlje.

Primjer vrste averzivne terapije za klijenta pušača mogao bi uključivati “…a ako nastavite pušiti, vaše tijelo će se postupno istrošiti…primijetit ćete da vam se kašalj pogoršava, disanje je otežano sve dok na kraju , vaša pluća će se potpuno isušiti. Zapravo, cijelo vaše tijelo počinje se gasiti”. To nosi opasnost da će klijentova podsvijest zapravo početi shvaćati ovu činjenicu i posljedično, oni bi mogli postati vrlo bolesni. OVO NE RADIMO. Neke averzivne terapije su moguće, ali nije nužno da se kreće iz straha i mjesta zabrane, gađenja i odbijanja, jer se tako vibracijski ugrožava klijentov sustav i na njemu treba uvijek ostati što kraće (u trenucima istraživanja uzroka, ili nekim sličnim situacijama kao što je rad s dijelovima ta su stanja prihvatljivija).

Kada su ispravno konstruirane i isporučene, sugestije mogu biti vrlo moćna tehnika za pomoć pojedincima sa širokim rasponom simptoma. Hoće li se koristiti ovisit će o ishodu početnih konzultacija s klijentom, kvalitetno odrađenoj hipnodijagnostici i otvaranju puta prema toksičnim/ograničavajućim vjerovanjima na kojima se radi.