Hipnooo - Trening akademija za profesionalnu hipnozu

Search
Close this search box.

Prvi put se pamti?

Sigurno ste čuli, izgovorili ili nekada pomislili na izreku “prvi se pamte”. No, što kada se prvi put – zaboravlja?

Prva iskustva obično su najupečatljivija i najznačajnija, pomna. Bilo da je riječ o prvom poljupcu, prvom danu u školi ili prvom putovanju u nepoznati kraj. Prva iskustva često ostavljaju snažan emocionalni utisak, jer predstavljaju nešto novo i nepoznato.

Kada je riječ o procesu učenja, također se smatra da je prvi put kada učimo nešto novo najvažniji. Kada prvi put učimo nešto, mozak se aktivira na poseban način, stvarajući nove sinapse i veze između neurona. Ovo stvaranje novih veza može biti od ključnog značaja za proces učenja i pamćenja.

U nekim slučajevima, prvo iskustvo može biti toliko snažno da utječe na naše živote dugi niz godina. Na primjer, prvo traumatično iskustvo može ostaviti trajne posljedice na mentalno zdravlje osobe, dok prvo pozitivno iskustvo može biti motivacija za dalje djelovanje i postizanje ciljeva.

Svi naši prvi putevi imaju informaciju postavljenu kao temelj u podsvijesti. Uz traumatsko potisnute događaje, većina naših ranih sjećanja danas nema onaj isti oblik prve informacije, ali ima energetsku/emocionalnu posljedicu. To je temelj na kojemu gradimo naša daljnja (srodna) iskustva.

Prisjećanje i zaboravljanje – fragmentiranje sjećanja

Sjećanja i prisjećanja su često fragmentirana jer se informacije koje pohranjujemo ne zadržavaju uvijek u potpunosti i točno. Naše sjećanje na informacije može se fragmentirati prema različitim vrstama memorije, uključujući vizualnu memoriju, auditivnu memoriju, olfaktornu memoriju i druge osjetilne memorije. Svaka od ovih vrsta memorije obrađuje različite vrste informacija i može biti različito fragmentirana u našem umu.

Vizualna memorija, recimo, može biti fragmentirana na različite načine, ovisno o tome što pokušavamo zapamtiti. Na primjer, kada se sjećamo lica osobe, možemo se sjećati pojedinih fragmenata lica, poput očiju, nosa ili usana, a ne cijelog lica kao cjeline.

Auditivna memorija može biti fragmentirana na sličan način kao i vizualna, ovisno o vrsti informacija koje se pokušavamo sjetiti. Na primjer, možemo se sjećati samo pojedinih riječi ili fraza koje smo čuli, a ne cijelog govora ili konverzacije.

Olfaktorna memorija može biti fragmentirana na različite načine, ovisno o intenzitetu i trajanju mirisa. Na primjer, možemo se sjećati samo nekih elemenata mirisa, poput note vanilije ili cvjetne note, a ne cijelog mirisa.

Fragmentiranje sjećanja i potiskivanje kod traumatskog događaja

Prilikom traumatskog događaja, sjećanja se često fragmentiraju na način koji je različit od uobičajenog procesa pamćenja. Um se suočava s iznimno snažnim i preplavljujućim osjećajima i senzacijama, što može ometati proces pamćenja i fragmentirati sjećanja na niz manjih dijelova koji mogu biti nespojivi ili nelogični.

Ovaj proces fragmentacije sjećanja naziva se disocijacija, a može se manifestirati kao “ispadanje” iz sjećanja pojedinih dijelova događaja ili osjećaja emocionalne otupljenosti koja može blokirati pristup sjećanjima. Ove fragmente sjećanja često karakteriziraju osjećaji straha, anksioznosti, bespomoćnosti i/ili tuge.

Kako bi se zaštitio od preplavljujućih osjećaja i senzacija koje su povezane s traumatskim iskustvom, um može potisnuti ili blokirati određene fragmente sjećanja. Ovaj proces se naziva potiskivanje, a radi se o svjesnom ili nesvjesnom mehanizmu koji pomaže umu da se zaštiti od emocionalne boli koja se povezuje s traumatskim iskustvom.

Međutim, iako potiskivanje može pomoći u zaštiti od nepodnošljivih osjećaja, može također otežati oporavak i ozdravljenje. Potiskivanje može otežati pristup sjećanjima na traumatsko iskustvo, što otežava rad na procesu ozdravljenja i iscjeljivanja. Stoga je važno da osobe koje su prošle kroz traumatsko iskustvo potraže profesionalnu pomoć kako bi se nosile s posljedicama traume i otkrile načine za prevladavanje potisnutih sjećanja i osjećaja. Hipnoterapija je često prvo mjesto na koje klijenti mogu otići kako bi došli u kontakt s traumom – kroz regresiju.

Doticanje i rad s traumom u regresijskom procesu

Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva može imati različite učinke na pojedinca, ovisno o tome kako se ta ponovna proživljavanja događaju i na koji način su povezana s novim iskustvima.

S jedne strane, ponovno proživljavanje traumatičnog iskustva može povećati intenzitet emocionalne reaktivnosti i izazvati osjećaj stresa, straha i anksioznosti. U takvim slučajevima, ponovno proživljavanje može imati negativan utjecaj na pojedinca i otežati funkcioniranje u svakodnevnom životu.

S druge strane, ponovno proživljavanje iskustva može biti korisno u procesu terapije i prepoznavanja uzroka emocionalnih problema. Kada se ponovno proživljavanje koristi u terapijske svrhe, pojedinac može naučiti nove načine suočavanja s traumatičnim iskustvom, a time i smanjiti emocionalnu reaktivnost i stres.

Ponovno proživljavanje iskustva također može pomoći u formiranju novih iskustava i učenju iz prošlih iskustava. Kada se osoba prisjeti traumatičnog iskustva i razumije što se dogodilo, može bolje razumjeti svoje ponašanje i reakcije u sadašnjosti. Ovo razumijevanje može pomoći osobi da formira nova iskustva i izgradi nove obrasce ponašanja koji su zdraviji i pozitivniji. Ako je razina razumijevanja popraćena podsvijesnim uvidom, onda se transformacijski proces lako započinje i kvalitetno pomaže pojedincu.

Informiranje unutarnjeg djeteta

Jedan od ključnih dijelova ovakve transformacije je proces informiranja unutarnjeg djeteta klijentove prošlosti.

Koncept unutarnjeg djeteta u procesu regresije i transformacije traume predstavlja ideju da unutar svake osobe postoji unutarnje dijete koje je ostalo zarobljeno u prošlim traumatičnim iskustvima. Ova ideja pretpostavlja da ova zarobljenost unutarnjeg djeteta može dovesti do različitih emocionalnih problema u odrasloj dobi, kao što su depresija, anksioznost, niska samopoštovanje i slično.

Hipnotička regresija se može koristiti za proces transformacije traume koja je povezana s unutarnjim djetetom. Kroz regresiju, osoba se vraća u vrijeme djetinjstva i susreće se sa svojim unutarnjim djetetom, omogućujući mu da izrazi svoje emocije i oslobodi se zarobljenosti u prošlosti. Hipnoterapeut može koristiti različite tehnike kako bi pomogao osobi da se poveže sa svojim unutarnjim djetetom i razumije svoje traumatično iskustvo.

Ovaj proces regresije i transformacije traume može pomoći osobi da se oslobodi emocionalnih problema i razvije nove obrasce ponašanja. Osoba se može osjećati oslobođeno od emocionalnih tereta i sposobnija je razviti zdravije odnose s drugima.

Transformacija i oporavak – novi identitet

Transformacija ličnosti i oporavak od traume obično uključuje niz elemenata koji su važni za proces ozdravljenja. Neki od najvažnijih bi bili:

Prihvaćanje i suočavanje s emocijama – prihvaćanje da se trauma dogodila i da je ostavila dugotrajne posljedice važno je za početak procesa ozdravljenja. To uključuje prihvaćanje osjećaja, misli i reakcija koji su povezani s traumom. Često je uz to vezano i opraštanje (drugima i sebi).

Integracija – integracija se odnosi na spajanje različitih dijelova sebe kako bi se stvorila cjelovitija slika. To može uključivati ​​povezivanje sjećanja i osjećaja koji su bili potisnuti i rad na razumijevanju kako su ti dijelovi osobe povezani.

Osnaživanje i povezivanje s drugima – osnaživanje se odnosi na pronalaženje snage i resursa kako bi se nosili s traumom. Ovo uključuje učenje novih vještina za upravljanje stresom, razvijanje novih mehanizama suočavanja i jačanje unutarnjih resursa. Povezivanje s drugima može uključivati ​​povezivanje s obitelji, prijateljima ili podrškom u terapiji ili skupinama za podršku.

Promjena uvjerenja/vjerovanja – rezultat većine terapeutskih djelovanja je promjena vjerovanja i uvjerenja. To može uključivati ​​promjenu uvjerenja o sebi, drugima i svijetu općenito kao i ​​stvaranje novih pozitivnih uvjerenja o sebi i o drugima koji su suprotni od negativnih uvjerenja koja su se možda razvila kao posljedica traume. Neka snažna vjerovanja stvorit će put prema novom identitetu.

Promjena ponašanja i stvaranje novog smisla ili svrhe u životu. Otkrivanje novih interesa ili hobija, pronalaženje novog posla ili promjena životnih ciljeva nerijetko će otvoriti put stvaranju novih navika i ponašanja koja su zdravija i produktivnija. Klijenti vide vrlo brzo poboljšanje odnosa s drugima, usmjeravaju se na povećanje fizičke aktivnosti i zdraviju prehranu, jer su se vrijednosti prihvaćanja sebe i života izmijenile, pa je i nagon za samoodržanjem i ekspanzijom pojačan.

Kada se ovi elementi integriraju u proces oporavka od traume, može doći do značajne promjene kvalitete života. Osoba može osjetiti veću slobodu, sigurnost, samopoštovanje i povezanost s drugima. Voli, cijeni i poštuje sebe, i svakog dana u svakom pogledu sve više napreduje.

Podijeli tekst:

Proučite još...

Smjerovi

Osnove regresoterapije

Usvojite terapijski pristup koji koristi prošla iskustva i sjećanja za razumijevanje i rješavanje trenutnih emocionalnih i psiholoških problema. Temelji se na vjerovanju da neprocesirani događaji iz prošlosti, uključujući i prošle živote, značajno utječu na trenutno stanje osobe. Regresoterapijom klijenti stječu veću kontrolu nad životom, bolje razumijevanje i olakšanje od starih obrazaca i traumatskih događaja.

Postani profesionalni hipnotizer

S ovom etapom školovanja usvojite vrhunske vještine poboljšanog vođenja klijenta, ojačajte hipnotizerski glas uz vodstva fonetičara, istražite prošlost vođenjem u hipnotičku revivifikaciju (mini regresiju)…

Upoznajte se s hipnotičkim fenomenima, ojačajte produbljivanje jezikom glasom i govorom, i prikupite još većih vještina intenzivnom radionicom hipnotičke revivifikacije.

Postani hipnocoach

Hipnocoaching je dogovoreni rapport između coacha i klijenta u transu s ciljem osnaživanja unutarnjh podsvjesnih iskustvenih duhovnih resursa (uvjerenja, emocije, očekivanja) da bi proces djelovanja kroz navike i ponašanja u kognitivnoj fazi bio koncentriran, motiviran, fokusiran, odlučan, fleksibilan i vremenski usklađen.

Tko upisuje školu hipnoze?

Bilo da je motiv želja za znanjem, spoznajom, pomaganjem ili razvojem, netko želi iskustvo, netko zadovoljiti znatiželju, netko je tu da osjeti, doživi i proživi, a drugi da podijeli dalje. Koji ste tip vi? Pomagač, biznismen, učenik ili klijent… Ili, možda još bolje – koja kombinacija.

Temeljna škola hipnoze

POSTANI HIPNOTIZER Opusti Zabavi Zbuni Zavedi Kako biste voljeli… bilo koga, bilo kada, bilo gdje …uvesti u hipnozu? Postanite Hipnotizer SADA Možda već neko vrijeme

Tečaj ulične hipnoze

Potpuno novi pristup hipnozi i kao i stjecanje novih vještina koje su neprocjenjive u poslovnom okruženju kao i privatnom. Pristupite nepoznatim ljudima, zabavite ih ili