Odgađanje odluka, neodlučnost i prokrastinacija stanja su kada svjesno ili nesvjesno izbjegavamo donošenje odluke. Ovo može biti zbog straha od pogreške, nesigurnosti, perfekcionizma, nedostatka informacija ili motivacije, straha od donošenja pogrešnih odluka ili prevelikog stresa. Odgađanje često vodi do povećanja anksioznosti i stresa, jer neizvjesnost postaje sve veća.
Gdje je zapelo? Vrste zaglavljenosti
Prva zaglavljenost je ona u glavi. “Sve je u glavi”. Kognitivna vrsta zaglavljenosti događa se kada previše analiziramo opcije i razmišljamo o mogućim ishodima. Ovo stanje, poznato kao “paraliza analizom”, može nas spriječiti da donesemo odluku jer se bojimo donijeti pogrešan izbor. Iritantno. Ali sustav zaštite. Dugoročno se odražava na ponašanje i raspoloženje. Samim time i na emocionalno stanje.
Druga nepomičnost ona u srcu. Emocionalna zaglavljenost nastaje kada doživimo intenzivne emocije poput straha, stresa ili anksioznosti koje nas sprječavaju da djelujemo. Ove emocije mogu biti toliko nadmoćne da nismo u stanju racionalno razmišljati ili poduzeti korake potrebne za donošenje odluke. Strah se maskira unutar nas i jednom kada ga prihvatimo kao vjerovanje i nužnost postojanja, više nije u svjesnoj kontroli. Djelujemo automatski. Bol je lijepa, patnja je prijatelj, prokrastinacija je jednostavno način postojanja.
Treća neodlučnost je u svrsi i smislu. Iako se motivacijska zaglavljenost javlja kada nemamo dovoljno motivacije za donošenje odluke ili izvršenje zadatka, ona korijenski može biti puno dublja. To može biti zbog nedostatka interesa, osjećaja besmislenosti zadatka ili nedostatka unutarnje nagrade. Istovremeno, može biti zbog općeg nedostatka svrhe i smisla u životu. Kuda idem? Zašto? Što će se dogoditi NAKON odluke. Koji su to ciljevi i vizije za kojima jurim stojeći?
Psihološki aspekti neodlučnosti
Jedan od glavnih uzroka prokrastinacije je strah od neuspjeha. Kada smo suočeni s donošenjem odluka, često odgađamo jer se bojimo da ćemo napraviti pogrešan izbor, što može dovesti do osjećaja sramote ili razočaranja. Visoka razina stresa i anksioznosti može značajno otežati donošenje odluka. Ove emocije mogu preplaviti našu sposobnost racionalnog razmišljanja i potaknuti nas na odgađanje odluka kako bismo izbjegli neugodne osjećaje.
Perfekcionizam često zadržava vrijeme u brojnim aktivnostima, pa tako i u odlučivanju. Perfekcionisti imaju visoke standarde. Ako zadatak ili odluka nisu savršeni, radije će ih odgoditi nego riskirati nesavršenstvo. Motivacija isto može puno značiti jer kada zadatak ili odluka nisu dovoljno motivirajući ili zanimljivi, često ih odgađamo u korist aktivnosti koje nam pružaju trenutno zadovoljstvo. Blisko nedostatku motivacije je i nedostatak samodiscipline pogotovo kada ne možemo pronaći energiju za odvijanje. Ovo je posebno problematično kada se suočavamo s teškim odlukama koje zahtijevaju značajan mentalni napor.
Prevladavanje odgađanja kroz hipnotičke metode
Provođenje odluka zahtijeva hrabrost, samopouzdanje i spremnost na suočavanje s posljedicama. Provođenje odluka može donijeti osjećaj olakšanja i postignuća, čak i ako ishod nije uvijek pozitivan. Hipnotičke metode mogu biti vrlo korisne u pomicanju odgađanja i donošenja odluka.
- Smanjenje strahova, stresa i niskih emocija – regresoterapija, mindfulness i meditacije
Emocionalna ravnoteža koristan je početni korak. Mindfulness tehnikama i meditativno-hipnotičkim seansama klijenti se mogu dovesti u bolje i mirnije početno stanje rada na temama i odlukama. Također, kroz regresoterapiju i slične hipnotičke sesije mogu se otkriti uzroci i smanjiti strahovi povezani s donošenjem odluka. Kroz kontrolirano izlaganje i relaksacijske tehnike, klijent se postupno suočava s izvorima straha, što smanjuje njihov utjecaj na proces donošenja odluka. - Pozitivne sugestije isporučene u transu
Kroz hipnoterapiju, a kasnije samohipnozu, klijent se uči koristiti pozitivne ideje, afirmacije kako bi ojačao svoje samopouzdanje i odlučnost, hrabrost i spremnost na posljedice odluka. Na primjer, “Mogu donijeti odluke koje su najbolje za mene” ili “Imam sposobnost suočiti se s posljedicama svojih odluka.” “Lako i jednostavno odlučujem za manje odluke, a kod većih radim sjajnu pripremu i djelujem efikasno i kvalitetno.” – samo su neke od rečenica i misli, ideja koje će potaknuti klijenta na jači identitet. - Vođene vizualizacije budućnosti
Razne seanse kroz duboki trans i detaljne vizualizacije budućih scenarija nakon donošenja odluke, svojevrsni susret s budućnosti u kojoj klijent jasnije vidi sebe, ojačat će u potpunosti identitet odlučnije osobe. Hipnoterapeut ili hipnocoach vodi klijenta kojemu pomaže u smanjenju straha od nepoznatog te povećava samopouzdanje u donošenju odluka. - Uspostavljanje ciljeva kroz rad s hipnocoachem
Kroz hipnocoaching postoje dodatne razne mogućnosti rada sa svjesnim i nesvjesnim umom. Klijent može raditi na uspostavljanju jasnih i ostvarivih ciljeva. Kada su ciljevi jasni, donošenje odluka postaje lakše jer je smjer djelovanja jasniji. Postavljanje malih ciljeva, koraka na putu do velikog ostvarenja može pomoći u prevladavanju osjećaja preopterećenosti. Korištenje tehnika za upravljanje vremenom Uz to, korištenjem reframinga dolazi do promjene načina na koji klijent percipira odgađanje i donošenje odluka. Umjesto da vidi odgađanje kao sigurnu opciju, provođenje odluka postaje put do postizanja ciljeva i osobnog rasta.
Kako onda skočiti u odluku?
Pametan skok na glavu? Trenirajte za tu namjenu pa postanite profi.
Srčani skok na glavu? Odvažan, ispunjući, ali riskantniji.
Svrhoviti skok na glavu? Taj ima smisla. Kako do njega? Intuitivno ili intelektualno?