Hipnotički fenomeni su vrste odgovora koje možete stvoriti kod osobe dok je hipnotizirana (a ponekad se to događa samo od sebe, bez sugestije). Oni su rezultat povišene sugestibilnosti, odnosno, stanja su koja potvrđuju djelovanje hipnoze. Često su nesvjesnog karaktera, mogu biti vidljivi, ili doživljeni kod klijenta. Neki su sugestijski, neki ideosenzorni, neki ideomotorni, dok neki imaju veze s pamćenjem a drugi s percepcijom. Upoznat ćemo ih sve…Svakog tjedna po jedan novi!
Somnambulizam
Kada se mjesečarenje ili somnambulizam (francusko/latinskog porijekla od lat. somnus: san + ambulare: hodati) javlja tijekom spavanja, osobe se ponašaju budno, ali odsutno, nesvjesno svojih aktivnosti u snu. Ovo stanje je češća pojava kod djece i mladih, i poželjno je u – hipnozi!
Evo i zašto…
Kada govorimo o dubokim stanjima hipnoze, somnambulizam se odnosi na stanje uma u kojem se mogu postići zaista jedinstveni hipnotički fenomeni. Ovo stanje može uzrokovati duboku fizičku i mentalnu relaksaciju, pojačano prisjećanje, pozitivne i/ili negativne halucinacije, snažne katalepsije (nepomičnosti ili ukočenosti) i izvanredne sposobnosti kontrole boli. U suvremenom hipnotiziranju, somnambulističko stanje shvaćamo kao stanje povećane svijesti i pojačane reakcije na sugestiju. To je mjesto dubokog transa i sužene percepcije kroz koju se sjajno može unijeti kvalitetna informacija i sadržaj nužan za promjenu…
Javite se da provjerimo jeste li somnambulist…
Halucinacija
Halucinacije su osjetilna iskustva koja se čine stvarnima, ali ih je stvorio vaš um. Mogu utjecati na svih pet osjetila.
Hipnotičke halucinacije opisuju se kao spontane, žive i automatske promjene perceptivnog iskustva bez napora. Određuju se kao negativne, kada nešto ne percipiramo (ne vidimo ključeve, a na stolu su) ili pozitivne, kada je u našoj realnosti nešto što drugi ne percipiraju (čujemo glas osobe koja nije u prostoriji).
Halucinacija je ključni dio regresije, opraštanja, razriješavanja svoje prošlosti, i sposobnost stvaranja željene budućnosti.
Katalepsija
Među hipnotičkim fenomenima razni su ideomotorni odgovori koji se odnose na motoričke fenomene (tj. akcije i ponašanja). U njima mišići trenutačno reagiraju na misli i osjećaje. To su nevoljni odnosno nesvjesni refleksi.
Uz somnambulizam i automatsko pisanje, tu je i KATALEPSIJA koja predstavlja jedan od najzanimljivijih hipnotičkih fenomena. Moguća je i u lakim i srednjim stanjima hipnoze.
Katalepsija je nehotična napetost mišića. Odlikuje se nedostatkom odgovora na vanjske podražaje i mišićnom rigidnošću; udovi ostaju u bilo kojem položaju da su postavljeni.
Ruka koja je dobrovoljno ispružena uspravno spustit će se od umora nakon najviše četvrt sata, a prije nego što padne, uznemirenost osobe očitovat će se oscilacijama u ruci, poremećajima disanja.
Ruka ispružena u hipnotičkoj katalepsiji, iako se može odmah spustiti, ali to čini polako i bez popratne vibracije, dok disanje ostaje potpuno mirno.
Jedna od omiljenih predstava na javnim izložbama je ona subjekta ispruženog poput daske s glavom na jednom stolcu, a petama na drugom.
Amnezija
Amnezija se odnosi na gubitak sjećanja, kao što su činjenice, informacije i iskustva. Iako je zaboravljanje vlastitog identiteta uobičajena radnja u filmovima i na televiziji, to općenito nije slučaj u amneziji u stvarnom životu. Kod hipnotičke amnezije, možda je klijent bio vođen kroz najživlje halucinacije i dramatične predstave, i pokazao je najintenzivnije prividne emocije, ali nakon buđenja se ne može sjetiti baš ničega. Ista stvar se događa kada se probudite iz sna usred sna — brzo izmiče sjećanju. Ali baš kao što nas na nju, ili na njezine dijelove, može podsjetiti susret s osobama ili predmetima koji su se tamo nalazili, tako će se hipnotički klijent nakon vještog poticanja često prisjetiti što se dogodilo u njegovom transu. Pamćenje zahtjeva kontinuirani niz asocijacija svjesnog uma. Čini se da je jedan od uzroka zaborava nepovezanost izvedbi u transu sa sustavom budnih ideja.
Hipnotička amnezija zapravo je utemeljena na zbunjenosti i disocijaciji više nego pravom gubitku informacija. Amnezija se može koristiti kako bi se sugestija dublje postavila u podsvijest, ali i da bi se moguća neugodna ili neželjena (o)sjećanja umirila i ne “vukla” u budnu svijest.
Mnogi ljudi misle da je pokazatelj jesu li bili pod hipnozom to jesu li se “ispraznili” i imaju li amneziju. Međutim, amnezija se može, ali i ne mora dogoditi spontano tijekom hipnoze. Kada se amnezija dogodi spontano, to obično ukazuje na duboko stanje hipnoze poznato kao somnambulizam. U najvećem broju seansi amnezija je rezultat specifičnih hipnotičkih sugestija za amneziju i samo je privremena. Subjekt će se sjetiti s vremenom svega što se u hipnozi dogodilo.
Analgezija
Analgezija je hipnotički fenomen koji se odnosi na smanjenje ili potpuno uklanjanje osjeta boli uz pomoć hipnotičke sugestije. Ovaj fenomen se može postići na različite načine, a najčešće se koristi tijekom kirurških zahvata, stomatoloških intervencija, ili u liječenju kroničnih bolova.
Kako bi se postigla analgezija, osoba se mora staviti u stanje hipnoze, što se može postići na nekoliko načina. Jedan od najčešćih načina je korištenje verbalnih sugestija, kao što su primjerice upute da se opustite i osjetite kako se bol smanjuje ili nestaje. Osim verbalnih sugestija, koriste se i druge tehnike, kao što su vizualizacija, meditacija, ili glazba.
Učinkovitost analgezije kao hipnotičkog fenomena je dobro dokumentirana u istraživanjima. Prema jednom istraživanju, hipnoza je bila učinkovita u smanjenju boli u 75% slučajeva, dok je u 50% slučajeva uklonila bol u potpunosti. Studija iz 2006. godine pokazala je da hipnoza može smanjiti bol kod pacijenata s rakom u terminalnoj fazi, dok su druga istraživanja pokazala da hipnoza može biti učinkovita u liječenju migrena, akutnih bolova u leđima, i drugih vrsta kroničnih bolova.
Analgezija kao hipnotički fenomen može imati brojne koristi za pacijente, posebice u situacijama kada se ne mogu koristiti tradicionalni lijekovi protiv bolova, kao što su nuspojave ili alergijske reakcije na lijekove. Osim toga, hipnotička sugestija može smanjiti anksioznost i strah kod pacijenata, te poboljšati njihovu ukupnu dobrobit.
Disocijacija
Disocijacija je jedan od najpoznatijih i najčešćih hipnotičkih fenomena. Radi se o stanju u kojem se pojedinac osjeća odvojenim od svog tijela i uma, svijesti i okoline. Osoba koja doživljava disocijaciju može imati osjećaj kao da promatra svoje tijelo izvana, kao da je netko drugi ili kao da je njezin um potpuno odvojen od tijela. U ovom stanju, osoba može doživljavati halucinacije, amneziju, osjećaj letargije ili odsutnosti, ili pak drugačiji osjećaj svog tijela, poput utrnulosti ili težine.
Postoje različiti načini na koje se može doći do disocijacije u hipnozi. Jedan od načina je da hipnotizer koristi opuštajuće sugestije kako bi osoba postala sve više i više opuštena, te da na kraju dođe do stanja u kojem se osjeća odvojenom od svog tijela i svijeta oko sebe. Drugi način je korištenje sugestija koje potiču imaginaciju, poput vizualizacije da se osoba nalazi na nekom drugom mjestu ili da hoda kroz šumu. Ovakve sugestije mogu dovesti do stanja u kojem se osoba osjeća kao da se nalazi u drugoj stvarnosti.
Učinci disocijacije u hipnozi mogu biti vrlo različiti. Osoba može osjetiti osjećaj težine u tijelu, osjećaj hladnoće ili topline, trnce ili osjećaj da se nalazi u nekoj drugoj dimenziji. Ovo stanje može također biti vrlo korisno u terapeutskim sesijama, jer može pomoći osobi da se distancira od neugodnih emocija i misli te ih promatra iz drugačije perspektive.
Disocijacija se smatra vrlo učinkovitim hipnotičkim fenomenom, posebno kada se koristi u terapijske svrhe. Međutim, važno je naglasiti da ne bi trebala biti jedina tehnika koju hipnotizer koristi. Kao i kod svih hipnotičkih fenomena, učinkovitost ovisi o individualnoj osjetljivosti i sposobnosti osobe da se otvori hipnozi.
Kada se koristi u terapeutskim sesijama, disocijacija može biti korisna za rješavanje problema poput anksioznosti, depresije, PTSP-a i drugih emocionalnih i psiholoških poteškoća.
Učinkovitost disocijacije ovisi o osobi koja se hipnotizira i njihovoj sposobnosti da uđu u stanje disocijacije. Također je važno da hipnoterapeut ima iskustvo u korištenju ove tehnike i osigurava sigurnost osobe koja se hipnotizira.
Kada je riječ o isporučivanju posthipnotičke sugestije korištenjem disocijacije, važno je imati na umu da se ova tehnika može koristiti za poticanje promjena u ponašanju i navikama na dubljem nivou svijesti. Metafore i priče mogu biti korisne za isporučivanje sugestije disocijacije. Na primjer, može se koristiti priča o putovanju kroz vremenski tunel ili odlasku na mjesto koje osobi pruža osjećaj mira i udaljenosti od stvarnosti. Također se može koristiti metafora o osobi koja gleda sebe s nekog udaljenog mjesta, kao da promatra svoje tijelo iz druge perspektive. Međutim, važno je osigurati da su metafore i priče usklađene s ciljem terapije i potrebama osobe koja se hipnotizira.
Posthipnotička sugestija
Moža jedan od najzanimljivijih fenomena hipnoze, koji svoju pravu korist ima u hipnoterapeutskom radu s klijentima je posthipnotička sugestija.
Posthipnotička sugestija je hipnotički fenomen koji se odnosi na uputstva ili sugestije koje se daju hipnotiziranoj osobi tijekom hipnoze, a koje se izvršavaju nakon što osoba izađe iz hipnotičkog transa. To znači da osoba neće slijediti sugestiju dok je u hipnozi, već će to učiniti kasnije, kada se vrati u budno stanje.
Posthipnotička sugestija se najčešće koristi u terapeutskom kontekstu kako bi se pomoglo osobi da promijeni svoje ponašanje, navike ili misli. Na primjer, hipnotizer može dati sugestiju da osoba prestane pušiti, izbjegava loše navike ili da se usredotoči na određeni cilj.
Kako bi se postigla posthipnotička sugestija, hipnotizer će često koristiti jezik koji je sugestivan i koji se fokusira na pozitivne promjene koje osoba želi postići. Također, hipnotizer će koristiti tehnike kao što su ponavljanje, umirujuće zvukove i druge hipnotičke tehnike koje će pomoći osobi da prihvati sugestiju.
Efekti posthipnotičke sugestije mogu biti vrlo snažni i mogu trajati dugo vremena. Međutim, učinkovitost posthipnotičke sugestije varira od osobe do osobe i ovisi o mnogim faktorima, uključujući i stupanj hipnotizabilnosti osobe. Neki ljudi mogu lako prihvatiti posthipnotičku sugestiju i u potpunosti je primijeniti u svom životu, dok drugi mogu imati poteškoća u primjeni sugestije.
Kada se radi o isporučivanju posthipnotičke sugestije, hipnotizer će često koristiti metafore i priče kako bi sugestija bila lakše prihvaćena od strane podsvijesti osobe. Metafore i priče su vrlo moćan način da se prenesu poruke jer rade na nivou podsvesnog uma, što može pomoći osobi da bolje razumije sugestiju i lakše je primijeni u svom životu.
U istraživanjima je pokazano da je posthipnotička sugestija učinkovita u pomoći ljudima da se oslobode loših navika, kao što su pušenje, prejedanje ili konzumiranje alkohola. Također se pokazalo da je učinkovita u smanjenju tjeskobe, depresije i drugih problema sa mentalnim zdravljem.
Spontana regresija, dobna regresija,...
Hipnotički fenomen regresije odnosi se na hipnotičku tehniku koja potiče hipnotiziranu osobu da se vrati u prošlost, bilo da se radi o prošlom životu ili ranijem razdoblju iz njihovog života, te da doživi ta razdoblja kao da su ponovno prisutna.
U ovom stanju, hipnotizirana osoba može doživjeti nekoliko hipnotičkih fenomena, uključujući disocijaciju, što znači da se osoba odvaja od trenutne stvarnosti i ulazi u stanje koje podsjeća na san. Također se može javiti i asocijacija, što znači da hipnotizirana osoba može povezivati različite misli i slike na nov i drugačiji način.
Osim toga, mogu se javiti i halucinacije, koje su percepcije koje nisu stvarne, ali se doživljavaju kao stvarne. Osoba može čak i doživjeti amneziju za vrijeme seanse, tj. zaboraviti sve što se događa u trenutnoj stvarnosti.
Spontana regresija je fenomen u kojem osoba spontano doživljava vraćanje u prošla vremena i prisjeća se detalja koji su ranije bili izgubljeni u sjećanju. Ovaj fenomen može se dogoditi bez ikakve hipnoze ili sugestije. Iako je rijetka, spontana regresija može biti vrlo korisna u rješavanju nekih problema i trauma u životu osobe. Međutim, nije uvijek pouzdana i ne može se uvijek izazvati kada je potrebno, za razliku od regresije inducirane hipnozom.
Revivifikacija je također uobičajena u hipnotičkoj regresiji, što znači da se emocije i senzacije iz prošlih vremena mogu vratiti u svijest osobe. U slučaju seanse dobne regresije, osoba se vraća u raniju dob i doživljava sebe kao dijete, što može izazvati snažne emocionalne reakcije.
Hipnotički fenomen regresije može se postići različitim tehnikama, uključujući verbalne sugestije, imaginaciju, vizualizaciju i metafore. To je učinkovita tehnika za istraživanje prošlosti i rješavanje problema koji se mogu javiti u sadašnjosti, kao što su traume, fobije i slično. Međutim, važno je napomenuti da postoji i mogućnost da se pojave lažne uspomene tijekom hipnotičke regresije, što može biti problematično. Stoga nam je na Hipnooo akademiji važno da se hipnoterapeuti educiraju o ovoj tehnici i koriste je s oprezom, da razumiju mogućnosti i vladaju tehnikama raznih putovanja kroz vrijeme.
